Čestitam HDZ-u BiH na osnivanju Političke akademije. To je mudar potez, potez koji govori da je vodeća stranka s hrvatskim predznakom svjesna da bez sveobuhvatnog pristupa političkoj realnosti nema političke budućnosti. To je potez koji govori o potrebi sučeljavanja ideja, potrebi da se, u prvom redu akademskom raspravom, stvori temelj za političke aktivnosti na svim razinama – stranačkoj, nacionalnoj i državnoj.
Jasno je da to podrazumijeva i spremnost čuti one koji misle drugačije, kako bi se bez političkih, filozofskih ili osobnih predrasuda mogao napraviti toliko potreban korak naprijed.
Koliki je trenutno raskorak između Hrvatske i BiH, kada su evropske integracije u pitanju?
Razlika, ona formalna, može se pročitati iz izvješća Europske komisije o napretku pojedine države (u ovom slučaju BiH i RH), koje se objavljuje u listopadu svake godine. U njemu se ukratko opisuju odnosi između pojedine države i Europske Unije, analizira situacija u pogledu političkih kriterija i situacija u pogledu ekonomskih kriterija za članstvo, te daje pregled sposobnosti države da provodi europske standarde, tj. da postepeno usklađuje svoje zakonodavstvo i politike sa Acquis-om, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Napredak se mjeri na temelju donesenih odluka, usvojenih zakona i provedenih mjera. Očekujemo, a to potvrđuju izjave europskih dužnosnika i najnoviji dokumenti EU, da bi pregovori mogli biti završeni do kraja ove ili najkasnije do sredine sljedeće godine te da bi RH mogla postati punopravna članica Unije do kraja 2011. ili početkom 2012. godine. Dakle, razlika jest velika, ali ona postaje nebitna u trenutku kada BiH ozbiljnije krene ovim putem. Važno je da se to desi što prije, kako bi mogla u punoj mjeri iskoristiti hrvatska iskustva, na jednak način na koji je Hrvatska koristila iskustva onih koji su bili „korak ispred", u prvom redu Slovenije i Bugarske.
Sto BiH može naučiti iz hrvatskog puta ka EU?
Najvažnijim se čini da izabrani predstavnici naroda koji vode državu shvate kako je put prema europskim integracijama put napretka njihove zemlje u svakom pogledu: od uređenja državne uprave, preko sređivanja stanja u pravosuđu do otvaranja većih šansi za gospodarski razvoj i općenito do stvaranja funkcionalne demokratske države u kojoj će se njezini građani osjećati sigurno i zadovoljno. Jednostavno rečeno – sve što se radi, radi se najprije radi sebe. Treba postojati jasna svijest o tome da na tom putu nema prečica, da institucije EU vrlo temeljito i pedantno ispituju ispunjavanje svakog kriterija i postavljenog mjerila, budući da odgovaraju svojim poreznim obveznicima, čijim novcem se pomaže državi da provede reforme i ostvari puna kompatibilnost s europskim standardima.
Također se treba imati na umu kako na tom putu nema mjesta za emocionalni pristup, već se od država očekuje da svaka sama u svom dvorištu napravi sve što može u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
U čemu bi Hrvatska mogla pružiti konkretnu pomoć BiH?
Hrvatska snažno podržava euroatlantske integracije BiH, jer smatra da one predstavljaju jedini jamac održivog razvoja i stabilnosti BiH te nastoji olakšati njezin europski put na više načina:
- Tijekom zajedničke sjednice dviju vlada prije tjedan dana u Splitu, kao i prigodom nedavnog posjeta Sarajevu, predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i članovi dviju vlada dogovorili su se da će dvije strane poduzeti napore za što brže rješavanje preostalih otvorenih pitanja što će, između ostaloga, pridonijeti rasterećenju procesa približavanja BiH Europskoj uniji. Značajni koraci su učinjeni ili dogovoreni.
- Temeljem potpisanog Protokola o suradnji u procesu europskih integracija između RH i BiH iz 2003.godine institucije RH su u intenzivnom kontaktu s institucijama BiH kojima prenose hrvatska iskustva u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i usklađivanju nacionalnog s europskim zakonodavstvom;
- Hrvatska je ustupila prijevod Pravne stečevine EU; dogovorena je pomoć oko implementacije u zakonodavstvo i praksu u BiH.
U ovom kontekstu držim važnim istaknuti Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, koji ostvaruju naše dvije države u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći EU (IPA program).
Kada Hrvatska postane članica EU, što će se promijeniti u odnosima BiH u tehničkom smislu? (režim na granicama, vizni režim)
Nadam se i vjerujem da neće biti promjena u tom smislu. Liberalizacija viznog režima biti će realnost za nekoliko mjeseci, te će građani BiH od sljedećeg ljeta moći putovati u EU bez viza, što znači da bi sadašnji režim mogao ostati nepromijenjen. Ono što će se sigurno promijeniti, to je broj i kategorizacija graničnih prijelaza, ali to građani neće osjetiti.
Kako ce se činjenica hrvatskog članstva u Uniji odraziti na Hrvate u BiH? Hoće li Hrvatska s pozicije zemlje članice EU moći značajnije pomagati Hrvate u BiH?
Hrvatska snažno podržava BiH kao jedinstvenu i cjelovitu državu tri konstitutivna naroda na putu euroatlantskih integracija i zbog toga što vjeruje da njezina stabilnost i razvoj u okviru europske zajednice naroda može pružiti najbolju zaštitu interesa i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Integracija cijele države u EU najbolji je način zaštite jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH, ali na način na koji nitko ništa ne gubi, niti ostali narodi niti manjine. Dakle, odgovor je – da. Hrvatsko članstvo u EU će se vrlo pozitivno odraziti na Hrvate, ali i na sve ostale građane BiH.
Hrvati u BiH, koji u najvećem dijelu imaju i hrvatsko državljanstvo, prvi će, naravno, osjetiti koristi članstva Hrvatske u EU, ali ubrzo i svi ostali građani BiH. Pod jednim važnim uvjetom – da ostanu ovdje. Biti će vrlo korisno biti državljaninom EU, a živjeti izvan EU, u državi koja napreduje prema Europi. Osim ovih pravno-tehničkih poruka, koje su to političke i, prije svega, ljudske pouke na koje nam ukazuje put ka Europi. Europska unija je rezultat svijesti da stoljeća konflikata, među ostalim i najkrvavijih koje ljudska povijest pamti, nisu promijenila odnose među državama i nacijama. Ona je rezultat svijesti da se boljitak ne može postići sukobom, nego onim što je njemu suprotno – suradnjom. Stoga je kompromis taj koji leži u definiciji EU, onaj koji je EU učinio mogućom. Umjesto sukoba, gdje svi gube, suradnja, gdje svi dobivaju.
To je pouka koja kaže – ako je bilo moguće premostiti velike i duboke rijeke (simbolički i stvarno) koje su dijelile zapadnu od istočne Europe, kao i velike i duboke rijeke unutar zapadne Europe, valjda je onda moguće premostiti male rijeke na ovim prostorima – Neretvu, Miljacku, Savu, Unu. To je pouka koja kaže – Europa se gradi najprije u glavi, pa onda iz nje izlazi u život koji gradimo oko sebe.
