MOSTAR, 9. travnja (FENA) – Na 17. Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2014., danas je upriličen okrugli stol na temu "Gospodarski plan razvoja: vizija, strateški prioriteti i provedbene mjere", u organizaciji Političke akademije (PA) HDZ-a BiH.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, otvarajući rad okruglog stola, izrazio je nadu kako će se kroz rasprave na okruglom stolu doći do jednog dokumenta koji može biti dobar okvir, a svakako dio programa HDZ-a BiH kada su u pitanju predstojeći Opći izbori u BiH.
Ravnateljica Političke akademije Lidija Bradara kazala je kako se gospodarstvo u BiH još uvijek nalazi u tranzicijskom procesu, od socijalističkog načina gospodarenja prema otvorenom tržišnom gospodarstvu.
- Taj proces sam po sebi donosi određene poteškoće. Politički sustav i gospodarstvo su u otvorenoj interakciji. Ako znamo probleme političkog pravnog sustava i ustrojstvo BiH, jasno je kako će se to odražavati na gospodarstvo u našoj zemlji. Time se matrica problema gospodarskog stanja u BiH dodatno usložnjava. Spomenuta strategija predstavlja temeljni gospodarski plan, prikazan kao put u kojem će se doći u željeno stanje - istaknula je Bradara.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, obraćajući se nazočnima na okruglom stolu, kazao je kako se prečesto raspravlja o mnogobrojnim potencijalima u BiH„ ali nikako da ih stavimo u puni pogon“. 
- Trebamo se usredotočiti na grane gospodarstva u kojima imamo komparativnu prednost u odnosu na razvijene industrije u svijetu, i polako se odmicati od onih grana u kojima vladaju veliki razvijeni sustavi – poručio je Bevanda, dodavši komparativna prednost BiH mora ustanoviti isključivo stručnom analizom domaćeg tržišta tj. ponudom, i svjetskog tržišta, tj. potražnjom.
- Ove grane koje obuhvaćaju, između ostalog, turizam, primarnu i sekundarnu proizvodnju u drvnoj, metalnoj, i poljoprivrednoj industriji moraju bit lučonoše gospodarskog rasta koje će svojim razvojem doprinijeti sazrijevanju manjih grana izravno oslonjenih na njih – istaknuo je Bevanda.
Kazao je kako prometna infrastruktura mora prvenstveno biti riješena na odgovarajući način, od izgradnje međunarodnih putnih pravaca poput koridora 5C i Jadransko-jonske autoceste, pa sve do mreže magistralnih i lokalnih putova.
Bevanda je naveo kako Zračna luka Mostar mora biti u cijelosti osposobljena kako bi zadovoljila potencijalne potrebe za putnički, turistički i poslovni promet, a i u konačnici vratila položaj koji je imala u prijeratnom razdoblju, a to je alternativno sletište za Sarajevo.
- Stalni dijalog između vlasti i stručnih organizacija poput gospodarskih komora i drugih gospodarskih asocijacija, pa i okruglih stolova i skupova poput ovog, mora se odvijati kako bi se dogovarale mjere koje će stvoriti primamljivo okruženje za nove investicije i proširenje postojećih - poručio je Bevanda.
Predsjednik Gospodarske komore Grada Mostara Dalibor Miloš kazao je kako se o gospodarstvu jako puno priča, očigledno iz razloga što negdje stvari ne funkcioniraju.
- Imamo puno planova i puni ljudi zaposlenih za provedbu tih planova,. Također rezultate imamo, ali ne onoliko koliko bi smo mi željeli – kazao je Miloš., dodavši kako je bitan suživot između politike i gospodarstva.
- Politika mora biti servis gospodarstvu s jedne strane, a s druge strane mora biti kontrolor gospodarstvu. Bez napretka u gospodarstvu ni politika ne može opstati – kazao je Miloš.
Direktor filijale Raiffeisen banke d.d. Mostar Mario Gadžić kazao je kako je najveći problem danas u BiH kako teoriju provesti u praksu.
- Gospodarski plan razvoja predstavlja ukazivanje na ključne faktore bitne za buduću gospodarski razvoj BiH, te dosadašnje propuste u implementaciji svih prethodnih strategija koje su rađene na ovu temu, a koje su bile usvojene kao ključni dokumenti - istaknuo je Gadžić.
- Vizija razvoja bilo koje regije, bilo koje države je razvijeno gospodarstvo utemeljeno na društvu znanja, odnosno na razvijenim na ljudskim potencijalima, očuvanim prirodnim ljepotama i kulturnim naslijeđem, izgrađenim institucionalnim okvirom za privlačenje domaćih i stranih ulaganja, provedenim mjerama potpore poduzetništvu te izgrađenim okružjem poželjnim za život i posjete turista iz cijelog svijeta - kazao je Gadžić.
Po njegovim riječima, ulaganje u znanje i primjena stečenog znanja izrodit će povećanjem novih vještina, što će potaknuti stvaranje inovativnog okruženja i novih poslovnih prilika.
- Kombinacija sustava vrijednosti u kojem primijenjeno znanje biva nagrađeno orijentirano na potporu stvaranja novih vrijednosti rezultirat će povećanjem gospodarskih aktivnosti, a to će biti pokretač razvoja bilo koje regije – kazao je Gadžić, dodavši kako bitna smjernica gospodarskoj plana jeste da malo i srednje poduzetništvo čini najznačajniji segment gospodarstva ili jednog cjelovitog i jedinstvenog ekonomskog prostora.
Po Gadžićevim riječima, u razvijenim ekonomijama najveći je broj zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu, a kod nas je suprotno.
- Najveći broj zaposlenih je u javnom sektoru, te sektoru usluga i trgovine, a proizvodna djelatnost je marginalizirana. Marginalizirana je zato što je proizvodna djelatnost dugotrajan proces i dohodovnu vrijednost donosi u nekom kontinuirano srednjem dužem roku – kazao je Gadžić.
(Fena)
